Zvonko Kusić sažeo brojna zbivanja tijekom osmogodišnjega predsjedanja Akademijom

Akademik Zvonko Kusić na čelu je vodeće hrvatske znanstvene i kulturne ustanove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) osam godina, odnosno dva mandata, a u predavanju u utorak navečer sažeo je više od 3400 događanja i više od 1700 publikacija koje su plod toga razdoblja u kojemu je Zaklada HAZU financirala više od 1300 projekata.

Predavanje je održano u atriju palače Akademije u sklopu tradicionalnih Dana otvorenih vrata HAZU, za koje je priređen bogati program uključujući raznovrsne prezentacije, izložbe, promocije, predavanja, radionice i koncerte održane u 35 znanstvenoistraživačkih i muzejsko-galerijskih jedinica HAZU na osam adresa u Zagrebu, te u Bjelovaru, Cavtatu, Dubrovniku, Križevcima, Osijeku, Požegi, Puli, Rijeci, Splitu, Trstenom, Varaždinu, Vinkovcima, Vukovaru i Zadru.

Od prvoga dana 2011. do kraja prvoga mandata

Akademik Zvonko Kusić počeo je 1. siječnja 2011. godine svoj prvi mandat čelne osobe HAZU, a njegov prvi javni nastup na toj dužnosti bio je prijem kod tadašnjega predsjednika Republike Ive Josipovića, slijedili su prijemi kod tadašnje premijerke Jadranke Kosor i zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, s kojim se akademik Kusić susreo više puta tijekom dva mandata na čelu HAZU.
Napomenuo je kako je od početka veliku i jednaku važnost posvećivao susretima s uglednim predstavnicima akademske i znanstvene zajednice i sa studentima koji će tek krenuti stazama svojih profesora i mentora. Podsjetio je i na brojne od ukupno 341 događaja i 213 objavljenih publikacija te godine, a među njima i na susret s papom Benediktom XVI. u Hrvatskome narodnom kazalištu (HNK) u Zagrebu, te na prve Dane otvorenih vrata HAZU, održane 29. i 30. studenoga 2011. godine.
U idućoj 2012. godini u Akademiju je izabrano 18 novih redovitih članova što je, istaknuo je Kusić, i jedan od najvećih obnavljanja Akademije u njezinoj dugoj povijesti. Podsjetio je da je HAZU objavio i izjavu u povodu pristupanja Hrvatske Europskoj uniji (EU) te izjavu u povodu oslobađajuće presude u Den Haagu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču .
Hrvatska je sljedeće, 2013. godine postala članica EU, a Akademija je tim povodom organizirala tribinu. U toj je godini osnovan i novi zavod Akademije, onaj  u Križevcima, obilježen je i 100. rođendan akademika Vladimira Iblera. Hrvatska Vlada objavila je 26. rujna  2013. Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije u izradi koje je, istaknuo je, važnu ulogu imao i HAZU.
U posljednjoj godini prvoga mandata, 2014., bilo je 484 događanja, među kojima i obilježavanje važnih događaja - 100 godina od početka Prvoga svjetskog rata, 100. objetnica smrti Antuna Gustava Matoša i 120. obljetnica smrti Franje Račkoga, prvoga predsjednika HAZU. Iste godine akademik Stjepan Damjanović izabran je za predsjednika Matice hrvatske, a na Rebru je izvedena prva operacija ugradnje umjetnoga srca u Hrvatskoj.

Drugi mandat - od njegova početka pa gotovo do kraja

Zvonko Kusić dobio je povjerenje svojih kolegica i kolega i za drugi mandat, na koji je nastupio 1. siječnja 2015.  Iste godine, 19. veljače, na dužnost je nastupila i novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović, a predsjednik HAZU bio je među šest osoba koje je nazvala prvoga dana na dužnosti. U travnju su otvorene memorijalne sobe hrvatskih nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, obilježene su i 300. godišnjica slavne obrane Sinja, 100. obljetnica rođenja Ivana Supeka, 150. obljetnica rođenja Silvija Strahimira Kranjčevića te 200. obljetnica rođenja osnivača Akademije biskupa Josipa Jurja Strossmayera.
Iduće, 2016. godine HAZU je objavio prvi svezak svoje edicije o bogatstvima Hrvatske "Hrvatska prirodna dobra", prihvaćen je Strateški plan razvoja HAZU, a akademik Kusić posebice je spomenuo glavnoga tajnika akademika Pavla Rudana koji je redovito u njegovu mandatu predstvaljao Izvješće o radu HAZU u Hrvatskome saboru. Istaknuo je kako su ti trenutci u Hrvatskome saboru bili izuzetni za HAZU jer su izvješća, bez obzira na političke odnose, bila uvijek prihvaćena gotovo jednoglasno.
Akademija je u 2017. objavila svoja stajališta o Cjelovitoj kurikularnoj reformi, odražano je 438 događanja, objavljene su 244 publikacije, kao i uvijek u veljači predstavljena je nakladnička djelatnost HAZU, a Akademiju su, među ostalima, posjetila čak četiri kineska izaslanstva.
Neka od događanja u posljednjoj godini drugoga mandata na koje je podsjetio akademik Kusić su i Dan HAZU na kojemu je ove godino bila čak polovica Vlade pa je Kusić primjetio da bi sada mogao pozitivno odgovoriti na pitanje sluša li Vlada HAZU.
Otvoren je i novi zavod Akademije u Velikoj Gorici, proslavljena je 200. obljetnica rođenja Petra Preradovića, a HAZU je posjetilo i izaslanstvo CERN-a, kojemu će se 2019. Hrvatska priključiti kao pridruženi član.

Zahvala svim suradnicma, zaposlenicima i svim osobama koje je susreo za privilegij što je od mogao od njih učiti

Akademik Kusić zahvalio je svojim najbližim suradnicima - glavnome tajniku akademiku Pavlu Rudani i potredsjednicima akademicima Velimiru Neidhardtu i Jakši Barbiću te ostalim članovima Predsjedništva, svim članicama i članovima HAZU, svim zaposlenicima i svima koje je susreo, za privilegij što je mogao od njih učiti.
Posvjedočio je da ga je to iskustvo jako obogatilo, a posebice je zadovoljan time što je Akademija, koju je uvijek resio ogroman i kvalitetan opus, postala društveno relevantna i što se u javnosti promijenio stav prema HAZU i prihvaćaju se neke njezine postavke.
Drugi mandat akademika Kusića na čelu HAZU završit će 31. prosinca ove godine, a akademkinje i akademici birat će 15. studenoga ove godine novoga predsjednika ili predsjednicu HAZU između dvoje kandidata - akademkinje Milene Žic-Fuchs i akademika Velimira Neidhardta.  


(HINA, 6. 11. 2018.)



Najčitanije