Otvorena javna rasprava o prijedlogu zakona o terminalu za UPP

Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u četvrtak je otvorilo javno savjetovanje o nacrtu prijedloga zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin (UPP), koji uz ostalo uređuje realizaciju projekta LNG terminala na Krku kroz dvije faze - u prvoj plutajući, a u drugoj kopneni terminal, uređuje izdavanje koncesije na pomorskom dobru, koncesijska naknada, interes države kojim se omogućava izvlaštenje nekretnina, itd.

Ministarstvo je nacrt prijedloga zakona objavilo putem aplikacije e-Savjetovanje te pozvalo stručnu i zainteresiranu javnost da se uključi u raspravu, koja će trajati do 27. travnja. 
U priopćenju kojim izvješćuje o otvaranju javne rasprave, Ministarstvo navodi da je to učinilo "s obzirom na veliki interes javnosti po pitanju realizacije projekta LNG terminala na otoku Krku, a s ciljem transparentnog i pravovremenog informiranja zainteresirane javnosti".
Predloženim se zakonom uređuje infrastruktura terminala za UPP koja je od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP i prateće infrastrukture, kao i pravila i mjere s ciljem očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom, ističu iz Ministarstva.
Nacrtom prijedloga zakona prvenstveno se uređuje izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju terminala za UPP i koncesijska naknada za pomorsko dobro koja se isplaćuje u korist jedinica lokalne (regionalne) samouprave i državnog proračuna. Stoga se predloženim zakonom dodjeljuje koncesija na pomorskom dobru investitoru koji je određen za realizaciju projekta, objašnjavaju iz Ministarstva.
Predloženim zakonskim odredbama se za nositelja investicije projekta UPP odnosno LNG terminala na otoku Krku izrijekom određuje tvrtka LNG Hrvatska. 
Ta će tvrtka realizirati projekt kroz dvije faze - najprije izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi.
Također će realizirati i izgradnju mjesta za opskrbu UPP-om u Luci Rijeka (ex. Petrolejska luka). 

Investitoru koncesija na pomorskom dobru

Zakonom Vlada, uz suglasnost Hrvatskog sabora, investitoru odnosno tvrtki LNG Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene - industrijske luke - terminala za UPP, u Omišlju, a Lučkoj upravi Rijeka se daje ovlaštenje da investitoru da koncesiju u svrhu izgradnje mjesta opskrbe UPP-om u Luci Rijeka - bivšoj Petrolejskoj luci, radi omogućavanja daljnje distribucije ukapljenog prirodnog plina. 
Predloženim se zakonom određuje i područje pomorskog dobra koje se daje u koncesiju - površina pomorskog dobra - lučkog područja koje se daje u koncesiju ukupno iznosi 172.820 četvornih metara, od čega je 11.298 kvadrata kopneni prostor, a 161.522 kvadrata morski akvatorij. 
Koncesija bi se na to pomorsko dobro dala na razdoblje od 99 godina, računajući od dana sklapanja ugovora o koncesiji. 
Ugovor o koncesiji, predviđa zakon, treba biti zaključen u roku tri mjeseca od stupanja zakona na snagu. 
Prijedlogom se utvrđuje i koncesijska naknada - stalni dio u iznosu dvije kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra te promjenjivi dio u iznosu od 0,02 kune po megavat satu (MWh) plina isporučenog u plinski transportni sustav.  
Izričitom zakonskom odredbom predviđeno i da "plutajući terminal za UPP, financiran bespovratnim sredstvima Europskog fonda CEF, investitor ne smije otuđiti u desetogodišnjem razdoblju od dana puštanja u rad terminala za UPP". 
Zakonom bi se odredilo i da pomorski objekt za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje UPP-a mora biti upisan u odgovarajući hrvatski upisnik odnosno da FSRU brod mora ploviti pod hrvatskom zastavom. 
Također bi se propisalo da se za obvezna osiguranja i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak na osobe ukrcane na pomorske objekte LNG terminala primjenjuju propisi kojima se uređuje pomorstvo, a koji to uređuje za članove posade brodova u međunarodnoj plovidbi. Nacrtom prijedloga određeno su i obvezna osiguranja i oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak osoba ukrcanih na pomorske objekte, a kako bi se potaknulo odnosno osiguralo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na pomorskom objektu s obzirom da su naši pomorci u međunarodnim vodama oslobođeni navedenih poreza, objašnjavaju iz Ministarstva.

Izvlaštenja nekretnina

Izgradnja, rekonstrukcija i održavanje UPP terminala u interesu je Republike Hrvatske te se nekretnine potrebne za to izvlašćuju u korist države, kaže se u zakonskom prijedlogu. Investitor odnosno tvrtka LNG Hrvatska će tako u ime i za račun države pokrenuti postupak izvlaštenja, a kako bi, objašnjavaju iz Ministarstva, "sukladno propisima kojima se uređuje izvlaštenje isto bilo u mogućnosti pokrenuti".
Nacrtom prijedloga zakona uređuje se i naknada za sigurnost opskrbe sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe. "Navedena naknada neće utjecati na cijenu plina u Republici Hrvatskoj prema krajnjim kupcima, već će se ista određivati na godišnjoj razini od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) u okviru postojećih tarifa za transport odnosno, troška usluge transporta plina", ističu iz Ministarstva.
HERA bi tu naknadu donosila do sredine prosinca tekuće za iduću godinu, no samo će ta zakonska odredba stupiti na snagu sredinom studenoga 2019. godine.
Naime, prijelaznim i završnim odredbama zakonskog prijedloga, koji ima ukupno 14 članaka i koji se već naziva "Lex LNG", predviđeno je da zakon stupi na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", osim odredba o naknadi za sigurnost opskrbe koja bi prvi put bila donesena krajem 2019. godine.
Ukupni troškovi izgradnje plutajućeg LNG terminala na Krku procjenjuju se na 383,6 milijuna eura, dok će EU u taj projekt uložiti 101,4 milijuna eura. Sporazum o dodjeli bespovratnih sredstava potpisan je sredinom prosinca prošle godine. Puštanje prvih količina plina s terminala u sustav očekuje se početkom 2020. godine.


(HINA, 12. 04. 2018.)



Najčitanije