Juncker o stanju Unije - niz zakonodavnih prijedloga

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker zauzeo se u svom zadnjem govoru o stanju Unije prije europskih izbora u svibnju sljedeće godine za snažniju ulogu EU-a na međunarodnoj sceni, pozvao Europljane da se odupru nacionalizmu te predstavio niz konkretnih zakonodavnih prijedloga, kojima bi se odgovorilo na najpreče izazove s kojima je Unija trenutačno suočena.

"Pokažimo više poštovanja prema Europskoj uniji.  Nemojmo kvariti njezinu sliku. Branimo naš način života. Recimo ne nacionalizmu, ali da oduševljenom patriotizmu koji ima dva kraka, europski i nacionalni. Europa i njene države moraju voljeti Europu i svoje države kako bi stajali na nogama", kazao je Juncker.
"Voljeti Europu znači voljeti njezine narode. Voljeti njezine narode znači voljeti Europu. Domoljublje je vrijednost. Neobuzdani nacionalizam obiluje otrovom i prijevarom", rekao je.
"Trebamo biti zahvalni što živimo na mirnom kontinentu, a što nam je omogućila EU-u", rekao je Juncker, dodajući da se mora ustrajati na tome da rata nikad više ne bude. "To je naša vječna dužnost, stalna odgovornost. Svi moramo ostati oprezni".
Poručio je da u Europi ne bi smjelo biti podjela i pozvao na približavanje istoka i zapada Europe.
Podsjetio je da je proširenje EU-a bio i ostao njegov uspjeh te istaknuo da "moramo definirati naš stav prema zapadnom Balkanu". "Proširenjem smo pomirili geografiju i povijest, ali još moramo dosta učiniti. Trebamo definirati naš stav prema zapadnom Balkanu, ili će drugi oblikovati sudbinu našeg susjedstva", upozorio je prvi čovjek Komisije.
Juncker je ukazao na gospodarsku snagu Europske unije te pozvao na daljnje snaženje i povezivanje Europe kako bi postala još istaknutiji čimbenik na globalnoj sceni.
"EU je petina svjetske ekonomije. Predstavljamo 20 posto svjetskog BDP-a. Mi, kao Unija, smo postali nezaobilazna sila", rekao je Juncker i pozvao na još snažniju i ujedinjeniju Europu koja će onda i svojim članicama omogućiti da pokažu najbolje od sebe.
Prema njegovim riječima, EU mora uzeti sudbinu u svoje ruke, tj. da je "došlo vrijeme europskog suvereniteta".
Ocijenio je da u trenutku kada je međunarodni poredak doveden u pitanje, "i jučerašnji savezi nisu i sutrašnji savezi", svijet treba snažnu Europu.
"Europa mora moći igrati ulogu na svjetskoj sceni, kao Unija, u oblikovanju globalnih događanja. Mora postati suvereniji čimbenik u međunarodnim odnosima", rekao je Juncker, koji se snažno zauzeo za multilateralizam u međunarodnim odnosima.
Juncker je na početku svoga govora rekao da neće govoriti o postignućima u posljednje četiri godine njegova mandata, nego o naporima koje treba poduzeti kako bi Unija bila što bolja. 
U tom smislu predstavio je 18 zakonodavnih prijedloga, a neki od najvažnijih su sljedeći:

MIGRACIJE, JAČANJE ZAŠTITE GRANICA, AZIL

Juncker je predstavio prijedloge za pitanja migracija i bolju zaštitu vanjskih granica Europe, o čemu će sljedeći tjedan u Salzburgu razgovarati čelnici država članica na neformalnom summitu.
Prema prijedlogu, Europska granična i obalna straža trebala bi imati stalne snage s 10 000 pripadnika operativnog osoblja do 2020. godine.  Agencija će se oslanjati na vlastito osoblje i opremu, među ostalim plovila, zrakoplove i vozila.
Pripadnici Europske granične i obalne straže  moći će provoditi zadaće za koje su potrebne izvršne ovlasti (provjera identiteta, odobravanje ili odbijanje ulaska na vanjskim granicama, presretanje osoba na granici itd.) kako bi se osigurala njihova puna operativnost.
Agencija će imati veću ulogu u postupku vraćanja državljana trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u, pribavljanjem putnih isprava i pripremanjem odluka o vraćanju za nacionalna tijela koja će i dalje biti nadležna za njihovo donošenje.
Agencija će u dogovoru s trećim zemljama moći raspoređivati svoje pripadnike i izvan EU-a i  pokretati zajedničke operacije.
Predlaže se uspostava Agencije za azil, koja će imati  mandat, alati i financijska sredstva koji su potrebni kako bi se državama članicama tijekom postupka azila pružila brza i cjelovita usluga. 
Komisija predlaže ubrzanje postupka vraćanja stranih državljana koji nelegalno borave u EU-u. Osobe čiji su zahtjevi za azil odbijeni tijekom postupaka na granici izravno će se usmjeravati prema pojednostavnjenom postupku vraćanja, bez određivanja razdoblja za dobrovoljni povratak te uz kraće žalbene rokove. Na taj će se način osigurati da se odluke o vraćanju brzo donose i izvršavaju na granicama te u kontroliranim centrima.
Uz suzbijanje nelegalnih migracija, predlaže se bolje uređivanje  zakonitih putova za osobe kojima je potrebna zaštita i uspostavljanje privlačnih kanala za migracije radne snage koje se temelje na potrebama.

KVALIFICIRANA VEĆINA UMJESTO KONSENZUSA U NEKIM PODRUČJIMA VANJSKE POLITIKE

Komisija je ponovno predlažila prijelaz na glasovanje kvalificiranom većinom u pojedinim, ne u svim, područjima vanjske politike i sigurnosne politike, a za što postoji pravni temelj u Lisabonskom ugovoru. Po tom prijedlogu, kvalificiranom većinom bi se odlučivalo kada su u pitanju stajališta o pitanjima ljudskih prava u međunarodnim forumima, kod donošenja odluka o uvođenju sankcija i kod odluka o uspostavi civilnih misija zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

JAČANJE UREDA JAVNOG TUŽITELJA ZA BORBU PROTIV PREKOGRANIČNOG TERORIZMA

Europska komisija je predložila jačanje Ureda javnog tužitelja tako što će mu se dati ovlasti za borbu protiv prekograničnog terorizma.
Osnaženi Ured europskog javnog tužitelja  bio bi nadležan za istrage te bi usmjeravao različita nadležna tijela država članica i agencije EU-a koje se bave slučajevima terorizma koji utječu na više država članica. Danas su države članice EU-a nadležne za istragu i kazneni progon terorističkih djela, no njihove ovlasti ne sežu dalje od nacionalnih granica.
Ojačani ured imao bi  jedinstven uvid u terorističke aktivnosti u svim državama članicama sudionicama. Imao bi bolji pristup informacijama iz država članica preko europskih tužitelja u okviru kolegija Ureda europskog javnog tužitelja ili preko delegiranih europskih tužitelja. Ured bi bio u najboljoj poziciji za prikupljanje i razmjenu informacija u cijeloj Uniji, uključujući razmjenu s agencijama EU-a poput Eurojusta i Europola, kao i sa zemljama izvan EU-a

NOVA PRAVILA O UKLANJANJU TERORISTIČKOG SADRŽAJA S INTERNETA

Teroristički sadržaji najopasniji i najštetniji su u prvim satima od objavljivanja na internetu zbog brzine kojom se širi. Komisija zbog toga predlaže pravno obvezujući rok od jednog sata unutar kojeg se, nakon što nadležna nacionalna tijela izdaju nalog za uklanjanje sadržaja, taj sadržaj treba ukloniti. 
Komisija daje i definiciju  terorističkih sadržaja: materijali kojima se potiče ili zagovara počinjenje terorističkih kaznenih djela, promiču aktivnosti terorističkih skupina ili daju upute o tehnikama za počinjenje terorističkih kaznenih djela.

MJERE PROTIV MASOVNIH INTERNETSKIH KAMPANJA ZA DEZINFORMIRANJE UOČI EUROPSKIH IZBORA

Juncker je najavio nekoliko konkretnih mjera kako bi se osiguralo  da izbori za Europski parlament sljedeće godine budu organizirani na pošten, slobodan i siguran način, poput osiguranja veće transparentnosti političkog oglašavanja na internetu i mogućnosti izricanja sankcija zbog nezakonite upotrebe osobnih podataka radi namjernog utjecanja na ishod europskih izbora. 
Komisija poziva europske i nacionalne političke stranke, zaklade i organizacije koje sudjeluju u kampanjama da učine dostupnima podatke o troškovima svojih kampanja oglašavanja na internetu, koji bi otkrivali koja stranka ili skupina za političku potporu stoji iza političkih oglasa na internetu.
Komisija kaže da bi nacionalna tijela, političke stranke i mediji trebali poduzeti mjere za zaštitu svojih mrežnih i informacijskih sustava od prijetnji kibernetičkoj sigurnosti prema smjernicama koje su razvila nacionalna tijela zajedno s Agencijom EU-a za kibernetičku sigurnost i Europskom komisijom u okviru skupine za suradnju pod nazivom Mrežni i informacijski sustavi.
Komisija predlaže zakonodavne izmjene kojom se postrožuju pravila o financiranju europskih političkih stranaka. Ciljanom izmjenom Uredbe iz 2014. o financiranju stranaka omogućit će se određivanje financijskih sankcija za povrede pravila o zaštiti podataka radi namjernog utjecanja na ishod europskih izbora. Sankcije bi iznosile 5 posto godišnjeg proračuna predmetne europske političke stranke ili zaklade. 

RASKID S LJETNIM I ZIMSKIM VREMENOM

Europska komisija je predložila da se od 2019. u Europi sat više dvaput godišnje ne pomiče, s tim da će države članice moći odlučiti hoće li trajno primjenjivati ljetno ili zimsko računanje vremena. Zakonodavnim prijedlogom želi se osigurati da se promjene u susjednim zemljama odviju koordinirano kako bi se štitilo ispravno funkcioniranje unutarnjeg tržišta i spriječila njegova fragmentacija, što bi se moglo dogoditi kad bi neke države članice nastavile pomicati sat, a neke tu praksu ukinule.


(HINA, 12. 09. 2018.)



Najčitanije