Informator broj 6486 od 04. 09. 2017.

U novom broju

Uvodnik

Venecijanska komisija - lučonoša ustavnih vrijednosti

Već neko vrijeme Europa se suočava s izazovima koji se značajno odražavaju na položaj i ulogu ustavnih sudova u zemljama koje još uvijek nose obilježja novih demokracija. Mađarski Ustav iz 2012. uzburkao je europsku scenu bitnim smanjenjem ovlasti nacionalnog Ustavnog suda, suda koji je odigrao ključnu ulogu u mađarskoj tranziciji i koji je u prvi plan postavio zaštitu ljudskih prava te promociju europskih pravnih standarda.
Iste godine u središtu ustavne krize našao se i rumunjski Ustavni sud zbog sukoba između predsjednika Traiana Basescua i premijera Victora Pontea oko predstavljanja Rumunjske u Europskom vijeću. Kontroverze oko izbora ustavnih sudaca te smanjenja ovlasti Ustavnog suda u Poljskoj, započete 2015. godine, još se nisu stišale, a nova kriza već trese tu državu zbog reforme pravosuđa koja dovodi u pitanje neovisnost i nepristranost sudbene vlasti. Iako situacija s hrvatskim Ustavnim sudom nije poprimila tako ozbiljne razmjere kao u navedenim državama, ne može se reći da je stabilna. Izbor sutkinja i sudaca hrvatskog Ustavnog suda, granice njegovih ovlasti te njegov rad općenito predmet su višegodišnjeg interesa stručne i šire javnosti.
Europska komisija za demokraciju putem prava Vijeća Europe, poznatija kao Venecijanska komisija, svjedok je svih tih izazova, ali i svih promjena na europskom kontinentu počevši od pada Berlinskog zida.
Autorice: Slavica Banić dipl. iur.; prof. dr. sc. Jasna Omejec, redovita profesorica u trajnom zvanju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Sentence

Vi pitate - mi odgovaramo